aMbaŋ 18:19+, Mbaŋ 19:1+, 20:17+
bRo 8:28+; Kol 1:22; 2Tes 2:13; 2Tim 1:9
cYo 1:12; Ga 4:5
dMt 3:17
eRo 3:24; Kol 1:14; Hib 9:12; 1Pe 1:18+
fRo 16:25+; Ep 3:9+; Kol 1:16+,26
gRo 8:28+; 2Tim 1:9
hYo 14:16+; Ga 3:14; Ep 4:30; Syg 7:3
iRo 8:23; 2Kor 1:22
j1Tes 1:2+
kKol 1:9; 2Pe 1:3
lMbaŋ 26:18; 2Kor 4:6
mEp 3:16; Kol 1:29
n2Kor 13:4; Kol 3:1; Hib 1:3+
oMt 28:18; Kol 1:16+; Pil 2:9+
pRo 12:5; 1Kor 12:27; Kol 2:10

Ephesians 1

1Yau Paulus. Maaron ighur ghau namin mbaŋooŋa to Yesu Krisi itaghon tauu loolo. Nabood rau tane ilat pa yam tamtamon patabuyaaŋa to Maaron tau aleep izi nugh Epesus, ve aghur ila to Yesu Krisi, ve apaak ila tooni. a

2Poia to Tamaan Maaron ve Tiina toit Yesu Krisi izaa tsiam, ve tiŋgin gham aleep poia toman lolomim luuma. Onoon.

Krisi imin eez pa poia to Maaron izaa toit

3Iit tapait Maaron tau Tiina toit Yesu Krisi Taama. Pa iit tau tapaak Krisi ve taleep ila tooni na, Maaron igham poghani ghiit, ve igham gabua popoia naol to nugh sambam pait, leso ipalot anunuun.

4Aghita. Iit tau tapaak Krisi ve taleep ila tooni na, muuŋ kat, saawe tau Maaron ighur sambam ve taan soone, i isiigh ghiit ighe igham ghiit tamin i le. Leso tamin tamtamon tooni patabuyaaŋa, ve leen sosor eta ila i maata mako. b

5Tauvene muuŋ kat, Maaron loolo igheen toit, ve maata iŋgal ighe igham ghiit tamin i natŋa ila uraat to Yesu Krisi. Ene i itaghon tauu loolo ve poia tooni. c

6Maaron ighe tamtamon tipaiti pa poia tooni. Tauta igham poghani ghiit sorok itaghon tauu loolo ve ŋgar tooni, ve ighur poia tooni tiina kat izaa to iit tau tapaak Naatu Yesu Krisi ve taleep ila tooni. Naatu tana, Taama Maaron loolo igheen tooni kat. d

7Poia to Maaron, ene tiina le tiina kat. Iit tamtamon tau tapaak Krisi ve taleep ila tooni na, siŋ tooni ipas ghiit tavot pa saghati tapiri, ve ireu sosor toit isov ilale. e

8Tauvene Maaron ighur poia tooni tiina kat izaa toit. Ve i ipaghazoŋai ghiit pa ŋgar popoia naol, leso taghazooŋ pani. 9Ŋgar yoŋgaaŋa tooni tau igheen ila tauu loolo, tauta Maaron ipaghazoŋai ghiit pani wa. Ŋgar tawe iŋarui Yesu Krisi. Pasaa, Maaron ighe igham pooz pa gabua naol isov ila ila le ighe saawe duduuŋ tau i tauu ighuru na ivot, mako ilup gabua naol isov tau tileep izi sambam ve taan na timin eemon, ve ighur zi tileep ila Krisi saamba, ve Krisi imin daaba pazi. f

11Saawe isov, Maaron igham gabua naol isov tivotvot itaghon tauu loolo ve ŋgar tooni. Iit tamtamon tau tapaak Krisi ve taleep ila tooni na, muuŋ kat, Maaron isiigh ghiit itaghon tauu loolo ighe igham ghiit tamin le. Tauta aazne tagham gabua popoia naol ila tooni. g

12Ve i ighe yei Yuda tau nighur ila to Krisi imin maata na, nipaghazoŋai tamtamon pa tapiri ve poia tooni, leso tipait eeza.

13Ve yam paam. Saawe tau alooŋ saveeŋ onoon to vaaru poia ve aghur ila, yamŋa Krisi avalupu gham amin eemon. Pasaa, saveeŋ tawe ipaghazoŋai gham pa eez tau Maaron igham mulin gham ila uraat to Krisi. Ve Krisi ndaamo payam, tauta Maaron igham Avuvu Patabuyaaŋ payam itaghon saveeŋ mbuaaŋ tooni. Avuvu tawe, ene imin ilaal payam ighe yam tamtamon tooni. h

14Maaron Avuvu tau taghamu ne, ene imin puughu pa gabua naol isov tau murei i pale igham pait. Leso taghur ila taghe ezaan pa ghamuuŋ gabua tawe, ve tasaŋan saawe to i igham mulin ghiit, ve igham ghiit tala taleep tomania izi nugh sambam. Tauvene iit tapait Maaron eeza pa tapiri ve poia tooni. i

Suŋuuŋ to Paulus

15Yau nalooŋ varumim tighe yam aghur ila kat to Tiina toit Yesu, ve lolomim pa tamtamon patabuyaaŋa tisov to Maaron ve aghamgham poghani zi. j

16Saawe tana ve ilam, yau napul suŋuuŋ payam mako. Saawe isov, matag iŋgalŋgal gham ila suŋuuŋ tsiau. Tiina toit Yesu Krisi Taama Maaron, eeza tiina pa tapiri ve poia tooni. Yau napapaiti toman lolog poia kat pa uraat tau i ighamghamu ila sosomim. Ve nanoknok ghasoniiŋni naghe tauu Avuvu igham gham aghilaal ŋgar popoia, ve ipaghazoŋai gham pa Maaron ŋgar tooni, leso awatagh katin Maaron. k

18Ve naghe Maaron igham ghazooŋa tooni isul ila lolomim, leso aghilaal gabua popoia maata maata tau i ighe igham pa tamtamon tooni na. Ene gabua tau aazne yam aghurghur matamim pani na. I ipoi gham amin le, leso agham gabua tawe. Onoon kat, iit tamtamon to Maaron ezaan pa ghamuuŋ gabua katini tau paghunazi kat. Tauta naghe yam awatagh katin zi. l

19Ve naghason Maaron naghe igham gham aghilaal katin tapiri tau iuluul iit tamtamon tau taghur ila tooni. Tapiri tawe, ene tiina le tiina kat. Ighe tagham ŋgar pani, aat tarao mako. m

Aazne, Krisi ileep izi saamba ve iŋgin gabua naol isov

20Maaron tapiri tau aazne iuluul ghiit ne, ene raraate imin tapiri tau ipaburigin Krisi pa mateegh, ve ighamu izala sambam gha mboole izi ila Taama Maaron niima tapir. n

21Tauvene aazne, Krisi ileep ta saaŋa we, ve ighamgham pooz pa gabua naol isov. Yes pooza ve daaba tau tiŋginŋgin gabua, tomania gabua ariaŋazi to sambam ve taan tau lezi tapirizi tiina na, gabua naol isov tau lezi ezazi, ene Krisi eeza ve tapiri iliiv zi kat, ve tisov tileep ila i saamba. Ta aazne, ve saawe murei paam. o

22Pasaa, Maaron ighur gabua naol isov tileep ila Krisi saamba wa. Tauta i imin daaba pazi ve ighamgham pooz pazi. Ve pooz tooni, ene to iuul yes tau tileep ila lupuuŋ tooni. Lupuuŋ tana, ene imin Krisi tauu anooŋa. Ve i ileep ila lolozi ve ipavon zi pa tapiri ve poia tooni, imin i ipavon gabua naol isov, ve igham pooz pazi. p

Copyright information for TUCT